Slobodna Jugoslavija

[tvrtkoyu]

cestitke

[dRuG]

i ja se pridružujem čestitkama drugarice Majo

[milan cvijanovic]

Tri dana kordunaške kulturne republike
U kordunaškim opštinama Krnjaku, Vojniću i Vrginmostu od 24. do 26. juna predstavili su se brojni članovi «Prosvjete» iz tridesetak pododbora, pokazavši da Srbi u Hrvatskoj imaju što da ponude u kulturnom smislu i očuvanju svog identiteta i da tako doprinose hrvatskoj kulturi u cjelini. Među uspjehe ove manifestacije svakako treba uvrstiti i učešće Hrvata, bilo da je riječ o gostovanju KUD-a «Kralj Zvonimir» iz Knina, bilo da se radi o njihovom sudjelovanju u organizaciji priredbe u Vojniću


Trodnevna smotra kulturnog stvaralaštva Srpskog kulturnog društva «Prosvjeta», održana od 24. do 26. juna pod nazivom «Kordun 2005.» u tri kordunaške opštine: Krnjak, Vojnić i Vrginmost (odnosno Gvozd, kako joj glasi službeni naziv od 1995.) uspio je događaj na kome su se predstavili brojni članovi «Prosvjete» iz tridesetak pododbora. Za vrijeme trodnevne «kordunaške kulturne republike», kako je ovogodišnju smotru, inače četvrtu po redu, u svom obraćanju poblici nazvao generalni sekretar «Prosvjete» Rade Dragojević, pokazalo se da Srbi u Hrvatskoj znaju i imaju što da pokažu u kulturnom smislu i očuvanju svog identiteta i tako doprinesu i hrvatskoj kulturi.

Učešće Hrvata na manifestaciji

Domaćinski pododbori i rukovodstva rečenih općina opravdali su povjerenje koje im je ukazano nakon što su se svojim ranijim aktivnostima uvrstili među najagilnije pododbore «Prosvjete». Iako je pododborima u Vojniću i Krnjaku ovo bila prva velika manifestacija, dok je Vrginmost imao iskustva s prošlogodišnjom regionalnom smotrom, na njihov rad, kao ni na entuzijazam svih koji su iz tih mjesta učestvovali u organizaciji, od općinskih rukovodstava i rukovodstava pododbora do brojnih volontera, ne može biti primjedbi. Kao ni na dobru volju svih učesnika koji su došli neopterećeni takmičarskim duhom jer je, kao što je rekao koordinator ove manifestacije Dušan Radaković, smotra ove godine bila revijalna kako bi se omogućilo što većem broju pododbora i članova da pokažu što znaju. Među uspjehe ove manifestacije svakako se može uvrstiti i učešće Hrvata, bilo kao članova pojedinih ansambala, bilo kao gostovanje KUD-a «Kralj Zvonimir» iz Knina u Vrginmostu, a pogotovo treba istaknuti njihovo učešće u organizaciji priredbe u Vojniću, kada je načelnik te općine Nebojša Andrić osigurao svu moguću pomoć, a tamošnji članovi Udruge dragovoljaca Domovinskog rata skuhali odličan gulaš.
Krenimo sada redom, dakle s likovnom izložbom i književnom večeri u Krnjaku u petak, 24. juna. Četrnaest autora iz sedam pododbora, mnogi među njima afirmirani i poznati slikari, izložili su svoje radove u zgradi općine, a goste, među kojima je bio i pomoćnik ministra prosvjete Mirko Marković, osim domaćih kolača i druge ponude osvježili su i govori Dušana Radakovića, načelnika općine Rade Kosanovića i Čedomira Višnjića, predsjednika «Prosvjete» i pomoćnika ministra za kulturu. Radaković je najavio smotru sa 500 učesnika na sva tri dana, Kosanović je dao kratku skicu općine od 112 kvadratnih kilometara i 2.200 stanovnika, u kojoj žive i hrvatski povratnici i hrvatski doseljenici i koja je, iako nerazvijena, bogata dušom, ali i očekivanjima da joj se ispune brojne ambicije.

«Prosvjeta» kao ministarstvo za narodno stvaralaštvo

Čedomir Višnjić rekao je da u prozi i poeziji, podjednako kao i na izloženim slikama, dominira tema ljubavi prema zavičaju, što je preduslov za novi početak ozbiljnoga rada na razvoju kulture i tradicionalnih vrijednosti Srba u Hrvatskoj. Radaković je rekao da Srbi «Posvjetu» s pravom doživljavaju kao neko svoje ministarstvo za narodno stvaralaštvo, za izdavaštvo, informiranje, obrazovanje i brojna druga područja rada, te da ova manifestacija predstavlja doprinos hrvatskoj kulturi, jer su Srbi dio te kulture sa svim što ih kao narod obilježava.
Nakon otvaranja izložbe održano je književno veče na kome je poznati književnik Mirko Demić, rodom iz Klasnića kod Gline, a sada urednik kragujevačkog književnog časopisa «Koraci», govorio o danas zaboravljenom Milanu Budisavljeviću, književniku iz Like koji je početkom 20. vijeka pridonijeo književnosti Srba u Hrvatskoj, kao i književnosti u Srbiji. Svoje peme čitala je i mlada pjesnikinja Gordana Malić porijeklom iz Krnjaka, čije su ranije pjesme objavljene u «Koracima», kao i već etablirani pjesnici Jovan Savičin Prica iz Rijeke, Jovica Đurđić koji živi i radi na relaciji Beograd - Rijeka - Malinska, a svoje pjesme kazivali su i Tanja Oluić, Gordana Pavić iz Borova i Milenka Vasiljevića iz Osijeka. Rasprave o književnosti i slikarstvu nastavljene su i na večeri, a domaćice: Nada Đurić Plećaš koja je na čelu pododbora i pročelnica za kulturu Nada Coha osigurale su i smještaj za goste iz istočnih krajeva, koji su tu proveli noć do sutrašnjeg odlaska u Vojnić.

Vojnić će postati mjesto ugodno za život

U subotu je u Vojniću održan folkloraški dio smotre na kome je nastupilo 15 ansambala, uključujući i pjevačku grupu izvornih pjesama iz Petrinje. Iako je suce sjalo kao blesavo, učesnici su u nošnjama prodefilirali ulicama, i to od škole gdje su bile svlačionice do bine, uz pratnju redara od kojih su polovina bili članovi UDDR-a. Drugi članovi UDDR-a kuhali su gulaš: prema riječima predsjednika Udruge Ilije Kalema skuhano je 500 porcija, a troškove je snosila općina. Prisutna publika mogla je birati hoće li stajati u hladovini ili sjediti na suncu pred binom, zajedno s uvaženim gostima: ambasadorom SCG Milanom Simurdićem, pomoćnikom ministra prosvjete Mirkom Markovićem, načelnicima triju općina i rukovodstvom «Prosvjete». Čestitajući Dan državnosti Višnjić je podsjetio na prošlost Vojnića koji je prije sto godina bio veliko selo sa 1.050 domova i 3.226 duša i sa 450 učenika. Podsjetio je i na ulogu Vojnića u NOB-u i nastojanje Stanka Opačića Ćanice da se u toj varoši napravi muzej Save Mrkalja koji bi govorio o istorijatu Srba u Hrvatskoj, što je prekinuto njegovim hapšenjem. Višnjić je izrazio uvjerenje da bi Vojnić mogao postati mjesto održavanja mnogih budućih manifestacija i okupljanja naroda Korduna.
Načelnik općine Nebojša Andrić iz HDZ-a, koji je formirao općinsku vlast sa SDSS-om i nekoliko drugih stranaka, izrazio je uvjerenje da Vojnić neće biti grad-slučaj već mjesto ugodno za život u kome će se ubuduće održavati mnogo manifestacija. Svoje nastojanje Andrić je, kako rekosmo, već pokazao na praktičnom primjeru. Još da se Srbima omogući da uđu u svoje kuće, jer Vojnić je donedavno slovio kao primjer za nezakonito zaposjednute kuće i sudsko opstruiranje vlaničkih prava Srba, no o tome nekom drugom prilikom.

U Vojniću višak hrane, u Vrginmostu višak učesnika

Umjesto 22, na smotri je nastupilo 15 pododbora. Počeli su mališani iz Vojnića, nakon njih stariji folkloraši, a onda redom od Riječana do Koordinacije istočne Slavonije. Svi su bili dobri i zasluženo zaradili aplauz. Mi ćemo samo konstatirati da su koreografije bile ili zavičajne ili vezane za panonski bazen, od Slavonije do Baranje, Banata i bunjevačkih plesova, a da su samo Riječani i Koordinacija napravili izlet u plesove iz Srbije i tako unijeli dodatnu živost, naročito plesači koji su nastupili pod šubarama. Nakon nastupa i podjele priznanja večeralo se, s tim da su Vojnićani zamjerili što im nitko nije javio da neki ansambli ne dolaze, pa je ostalo hrane. A dok je hrane bilo viška, mnogima je nedostajao neki sastav da na bini razvuče plesove i kola do doboko u noć, pa su se učesnici reativno brzo razišli.
Organizatori u Vrginmostu susreli su se s drugačijom situacijom: na smotri horova, dramskih igrokaza i predstave «Igre u pijesku» imali su višak učesnika, ali su se snašli. Za svaki slučaj taj je dio smotre održan u domu kulture, jer se nebo mrštilo i vuklo na kišu, koja ipak nije pala. Učesnike i publiku pozdravio je načelnik Branko Jovičić, zahvalivši svima koji su dali truda da smotra uspije, pa i organizaciji «Suncokret» koja je dala prostor za izvođenje programa. Nakon njega Rade Dragojević je naglasio da je ovogodišnja trodnevna smotra likovnih radova, pjesničke riječi, dramskog izraza horskog pjevanja, kola i pjesme značajna jer je ostvarila tri uspjeha: medijsku prisutnost i svjedočenje, uključujući i snimanje dokumentarnog filma (iako se, ruku na srce, hrvatski mediji nisu ubijali od izvještavanja sa smotre, op. a.), zatim je bila doprinos izgradnji razumijevanja između doseljeničke i starosjedilačko-povratničke zajednice, te uspjela u tome da se ljudi osjećaju manje usamljenima nego inače.

Oduševljenje u sali

Slijedila je zanimljiva kompozicija koju su započeli pjevači Srpskog pjevačkog društva «Javor», koji su još jednom dokazali svoje iskustvo i kvalitetu, pjevajući duhovne pjesme i operne arije, ali i «Na Kordunu grob do groba». Aleksandar Radivojević još je jednom dokazao da je stručnjak i pedagog, jer je prvi nastup karlovačkog zbora, koji djeluje pri tamošnjem pododboru, bio više nego uspješan. Nakon toga slijedili su nastupi pjevačkih grupa iz Vrginmosta, Golubića i Žegara koji su izazvali delirij oduševljenja u sali. Aleksandra Gaćeša i Dragica Repija otpjevale su po jednu pjesmu uz pratnju muzičke grupe iz Zagreba, nakon čega je slijedio nastup djece i omladine iz Knina, za što velike zasluge ima i predsjednik tamošnjeg pododbora Dragoljub Čupković. Dok su tamošnje hrvatske stranke i SDSS ušančeni na svojim pozicijama, Čupe je uspio isposlovati zajednički dolazak i nastup Hrvata i Srba, što je već ranije učinio u Drvaru. Članovi KUD-a «Kralj Zvonimir» izveli su dvije plesne točke, jednu u paru i jednu masovnu, na temu «Thriller» Michaela Jacksona.
Članovi «Prosvjete» izveli su skeč i pojedinačni plesni nastup. Djeca iz Pakraca, čiji pododbor djeluje već nekoliko godina, izvela su tri igrokaza, a zbivanja te večeri i smotre uopće zaokružili su njihovi stariji kolegi, glumci amateri Dramskog studija «Eho» s predstavom «Igre u pijesku», rađenoj po motivima drame «Porodične priče» Biljane Srbljanović. Predstava je već dobila brojne pozitivne kritike i na jesen bi trebala biti uvrštena na repertoar Teatra &TD u Zagrebu. Iako izvedena u lošijim scenskim uslovima, predstava je zasluženo dobila aplauz publike.
A nakon programa druženje uz ples, pjesmu i svirku na narodnim instrumentima poduže je potrajalo. Kao i lijepa sjećanja na dosad najzamašniju manifestaciju «Prosvjete» koja je, kako je rečeno na početku, sasvim uspjela. Male neusklađenosti rješavat će se u hodu do narednih manifestacija.
N. J.

[ćesnov]

http://www.delo.si/clanek/107662

Hrvaška plačevala Mladiću?

Delo; 27. maj 2010

Haaško tožilstvo je objavilo delne zapise iz dnevnika Ratka Mladića, iz katerih je razvidno, da je Hrvaška srbskemu generalu za določene usluge samo julija 1993 plačala 9 milijonov nemških mark.

Zagreb - Kot dokazni material v sojenju hrvaškim generalom v Bosni in Hercegovini Jadranku Prliću in Slobodanu Praljku je haaško tožilstvo objavilo dnevniške zapise srbskega generala Ratka Mladića. Iz dnevnika je razvidno, da se je Mladić vse od začetka vojne leta 1992 sestajal s hrvaškimi generali, kjer so se skupno dogovarjali o prekinitvi ognja, o skupnem boju proti Bošnjakom in trgovali z orožjem in bencinom.
Sestanki, ki si jih je Mladić zapisoval v dnevnik, so večinoma potekali v madžarskem mestu Pečuh in v Njivicah v Črni Gori. Prvi takšen sestanek je bil 5. oktobra leta 1992.

Februarja 1994 je bil na sestanku prisoten tudi hrvaški finančni minister Jozo Martinović, ki je bil na tem položaju, v vladi Franja Gregurića, vse od avgusta 1992. Martinović je bil zadolžen za financiranje vojne v BiH. Skupaj z Gojkom Šuškom in Hrvojem Šarinićem je bil podpisnik bančnega računa v Avstriji in član upravnega odbora RH Alan, prek katerega so kupovali orožje.

V času konfliktov med Bošnjaki in Hrvati se je 8. julija 1993 Mladić v Njivicah sestal s takratnim načelnikom glavnega poveljstva Hrvaškega obrambnega sveta (HVO) Milivojem Petkovićem. Tega je konec julija istega leta zamenjal, danes na obtožni klopi, Slobodan Praljk. V dnevniku je Mladić zapisal, da je v zameno za orožje in "določene usluge" v roke prejel dober milijon takratnih nemškim mark in dve cisterni dizla. Kot je bilo dogovorjeno na finančno najtežjem sestanku, so Hrvatje Mladiću v roku enega tedna plačali še 8 milijonov mark. Ta denar je prišel neposredno iz Zagreba, od koder se je tedaj frinancirala HVO.

Praljk je od Mladića zahteval, da srbske sile prenehajo bombardirati Slavonski Brod in mu predlagal - sodeč po dnevniških zapisih-, da prekinejo konflikte. V zameno za vodo, so Hrvatje Srbom v Jajcu dali elektriko.

Razdelitev Bosne

Praljk je Mladiću razložil, da hrvaški interes ni vojna s Srbi, pravo nevarnost pa da predstavljajo muslimani. Mladić je v dnevniku citiral Praljka: "Naš cilj je Banovina iz leta 1939. Dokler tega ne dosežemo, bomo nadaljevali vojno". Praljk je bojda Mladiću zatrjeval, da je bil sporazum med Tuđmanom in Izetbegovićem podpisan zgolj pod pritiski Američanov in zato ostaja le formalnost. "Hrvate je treba izseliti iz Vojvodine," je še citiran Praljk.

Na nekem drugem sestanku, po zavzetju Posavine 26. oktobra 1992, je Praljk dejal, da bodo kmalu prisilili Alijo Izetbegovića, da sede za pogajalsko mizo z Matejem Bobanom in Radovanom Karadžićem. Praljak je menda tudi povedal, da je njihov interes, da muslimani dobijo kanton, kamor bi jih izselili. Na tem sestanku je bil sklenjen dogovor o srečanju Janka Bobetka in Božidarja Vučurevića o liniji Hrvaške vojske pri Trebinji.

Zanimiv je tudi Mladićev dnevniški zapis s sestanka s Slobodanom Miloševićem v Beogradu julija 1993, na katerem je bil prisoten tudi Karadžić. Na tem sestanku je Milošević skeptičen do prevelikega sodelovanja s Hrvati in pravi: "Jaz ne bi delil muslimane na dve avtonomiji. Mi smo jih ponudili Hrvatom, Tuđman pa je rekel, da naj jih vzamemo mi."

[milan cvijanovic]

* Draža je tražio da se njegovoj vojsci omogući povlačenje preko hrvatskog teritorija i moj otac mu je izašao u susret. Osim toga, 1944. godine mu je dao lijek protiv tifusa, koji je u to vrijeme bio teška bolest od koje se umiralo*

Višnja Pavelić